• Irena Radić

Izmjene u oporezivanju kapitalne dobiti - poklon više nije oporeziv?

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predviđene su značajne izmjene u pogledu oporezivanja kapitalne dobiti. Prema važećim odredbama Zakona o porezu na dohodak, kapitalni dobitak predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cijene prava i imovine i njene nabavne vrijednosti, koji obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom sa ili bez naknade:

1) stvarnih prava na nepokretnostima,

2) prava korišćenja i prava gradnje na građevinskom zemljištu,

3) autorskih prava, patenata, licenci, franšiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava i

4) investicione imovine izuzev obveznica emitovanih za izmirenje ratne štete prilikom prvog prometa. Dakle, prenos stvarnih prava na nepokretnostima i drugih navedenih prava, bilo da se čini uz naknadu ili bez naknade, podlijegao je oporezivanju, nezavisno od toga između kojih lica je prenos izvršen. Poreska osnovica je bila (pozitivna) razlika između nabavne vrijednosti i ugovorene vrijednosti, odnosno ukoliko je prenos bez nakande, razlika između nabavne cijene i procijenjene trišne vrijednosti imovine u vrijeme prenosa (po procjenu Poreske uprave). U tom smislu, poklanjanje nepokretnosti između roditelja i djece, braće i sestara, supružnika i sl. podlijegalo je oporezivanju po stopi od 10% na osnovicu, odnosno na razliku između nabavne vrijednosti nekretnine i procijenjene tržišne vrijednosti nekretnine u vrijeme kada je poklon učinjen. Teret poreza na kapitalnu dobit bio je na poklonodavcu.


Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, predviđa izmjenu pojma kapitalne dobiti, kao i nekoliko važnih izuzetaka.


Prije svega, predviđeno je da kapitalni dobitak predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cijene prava i imovine i njene nabavne vrijednosti, koji obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz novčanu ili nenovčanu naknadu. Dakle, sada je potrebno da je ostvarena naknada, novčana ili nenovčana, da bi se smatralo da postoji kapitalna dobit, dok besteretni prenos više nije oporeziv.


Ukoliko se imovina koja je primljena na poklon dalje prenosi na treća lica, plaća se porez na kapitalnu dobit, pri čemu se u ovom slučaju nabavnom cijenom imovine smatra cijena po kojoj je tu imovinu stekao pravni prethodnik poreskog obveznika. Naime, pravilo je da se nabavnom cijenom, u slučaju prenosa bez naknade ili putem razmjene, kao i u slučaju kada se nabavna cijena ne može utvrditi, smatra tržišna cijena u godini u kojoj su to pravo ili imovina stečeni, a koju utvrđuje Poreska uprava. Na taj način bi se imovina mogla prenijeti poklonom na drugo lice, koje bi je potom odmah prenio dalje na treće lice, ali se porez faktički ne bi plaćao jer bi nabavna cijena bila jednaka kao i prodajna (procjenjuju se za istu godinu). Da bi se spriječila ta zloupotreba, nabavnom cijenom će se smatrati cijena po kojoj je tu imovnu stekao pravni prethodnik poreskog obveznika (poklonodavac).


Dalje, predviđeno je da se kapitalnim dobitkom ne smatra se razlika nastala "na imovini stečenoj nasljeđem". Ovaj izuzetak ne govori o tome da se kapitalnim dobitkom ne smatra prenos imovine nasljeđivanjem, jer on to svakako nije (tu niko nije ostvario kapitalnu dobit, niti ostavilac - umrli može bit poreski obveznik poreza na kapitalnu dobit), već se radi o tome da se ne oporezuje dalji prenos (na treća lica) imovine koja je stečena nasljeđem. Dakle, ukoliko je lice steklo imovinu nasljeđem, u slučaju njenog daljeg prenosa, sa ili bez naknade, neće se plaćati porez na kapitalnu dobit.

Pored toga, kapitalnom dobiti se ne smatra ni razlika nastala prenosom prava na imovini koji se vrši između bračnih i vanbračnih supružnika i srodnika po krvi u prvom nasljednom redu, kao i prenos prava na imovinu koji se vrši između razvedenih bračnih supružnika, u neposrednoj vezi sa razvodom. Kako se navodi u obrazloženju Prijedloga, "ove normirane situacije su, u suštini, situacije koje se ne mogu smatrati prometom, te nemaju za cilj sticanje dohotka jer razlozi ovakvog prometa nisu komercijalne prirode".



Na kraju, prenos prava na imovini koju je poreski obveznik imao u svom vlasništvu neprekidno najmanje sedam godina prije izvršenog prenosa, takođe ne podliježe plaćanju poreza na kapitalnu dobit. Imajući u vidu da je veoma teško odrediti vrijednost kod imovine koja je nabavljena prije dugog vremenskog perioda, predloženo je da se u svrhu oporezivanja porezom na dohodak od kapitalnog dobitka smatra samo prenos imovine ili prava koju je poreski obveznik držao kraće od sedam godina.




Vise o oporezivanju kapitalnog dobitka ostvarenog prodajom nekretnine pročitajte ovdje




PRIJAVITE SE NA RIJEČ PRAVNIKA