Povezane objave

Kategorije

  • Irena Radić

Mjenica "bez protesta"

Prije nego što odgovorim na pitanje šta znači klauzula "bez protesta" upisana u mjenicu, objasniću koje su to radnje realizacije mjeničnih prava, odnosno šta je potrebno učiniti da bi se jedna mjenica naplatila. Poći ću od pretpostavke da je mjenica već akceptirana, te da je potrebno izvršiti njenu naplatu. Da bi naplatio mjenicu, imalac mjenice mora, prije svega, prezentovati mjenicu na isplatu i to na sam dan dospjelosti mjenice, a najkasnije jednog do dva radna dana nakon dospjelosti. Prezentacija mjenice na isplatu je obavezna mjenična radnja. Propuštanje prezentacije na isplatu vodi gubitku svih regresnih prava prema svim mjeničnim dužnicima (avalisti, indosantima i sl.) a u obavezi ostaje samo glavni mjenični dužnik (akceptant). Kada mu se mjenica prezentuje na isplatu, glavni mjenični dužnik je dužan da izvrši njenu isplatu bez odlaganja. Ukoliko on to ne učini, tada dospijeva obaveza regresnih mjeničnih dužnika (avalista, idnosanta, trasanta...). Dakle, od tog momenta mjenični povjerilac se može naplatati za puni iznos mjenice od nekog od regresnih dužnika, s tim da zadržava pravo da koristi tužbu protiv glavnog mjeničnog dužnika (redovna mjenična tužba). Međutim, da bi mogao ostvariti svoja regresna prava prema regresnim dužnicima, imalac mjenice mora da izvrši još jednu mjeničnu radnju - da podigne protest.

Šta je protest, kada i gdje se podiže?


Protest je jedna od mjeničnih radnji kojom imalac mjenice (sudskim putem) potvrđuje da je njegov pokušaj izvršenja određene mjenične radnje (akceptiranja, naplate) ostao bezuspješan. Protest se podiže kod suda koji je mjesno nadležan za lice protiv koga se podiže protest. Svrha protesta je da se na vjerodostojan način utvrdi da mjenica nije plaćena i da, nakon što sud izda protest, imalac mjenice može ostvariti svoja regresna prava prema regresnim mjeničnim dužnicima.


Protest zbog neisplate mjenice plative na određeni dan ili na određeno vreme od dana izdavanja ili od viđenja mora se podići jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za danom plaćanja mjenice (odnosno dospjelosti). Ako je u pitanju menica plativa po viđenju, onda se protest mora podići u rokovima određenim za prezentaciju mjenice na akcept (viđenje).


​Nakon uredno podignutog protesta, sud podnosi mjenicu onome protiv koga se protest traži i poziva ga da izvrši zahtjevanu radnju (da isplati mjenicu). Ukoliko ovo lice isplati mjenicu, sud će to konstatovati na mjenici i predati mu mjenicu.


Ukoliko odbije da isplati mjenicu, sud vraća mjenicu mjeničnom povjeriocu i predaje mu protestnu ispravu (protest). Protesti se zavode u protestnom registru i predstavljaju javnu ispravu.

Protest mora da sadrži:

1. prepis protestovane mjenice,

2. ime ili firmu lica po čijem se zahtjevu i protiv koga se protest podiže;

3. potvrdu da traženo lice nije izvršilo činidbu koja se na osnovu mjenice od njega zahteva ili da ga protestni organ nije mogao naći u njegovom poslovnom lokalu ili stanu, ili ako ga je našao, da mu iz bilo kog razloga nije mogao saopštiti zahtjev;

4. mjesto, dan, mjesec, godinu i sat kad je, i lokal gde je preuzet ili bezuspješno pokušan protestni postupak;

5. datum protesta, broj pod kojim je zaveden u registar protesta, službeni potpis protestnog organa, kao i pečat.

Protestna isprava se bez odlaganja predaje imaocu mjenice.

U čemu se ogleda značaj protesta?

Značaj protesta se ogleda se u tome što on predstavlja uslov da bi imalac mjenice mogao da vrši svoja regresna prava. Pored toga, rok zastarjelosti mjeničnih potraživanja prema regresnim dužnicima računa se upravo od dana blagovremeno podignutog protesta. Dakle, protekom roka za podizanje protesta, imalac mjenice gubi svoja prava protiv indosanta, protiv trasanta i protiv ostalih obveznika izuzev akceptanta.


Mjenica sa klauzulom "bez protesta"

Protest je u pravilu obavezna mjenična radnja (postoji nekoliko zakonskih izuzetaka), ali mjenični dužnik može da oslobodi imaoca mjenice obaveze podizanja protesta tako što će u nju upisati klauzulu "bez protesta" ili klauzulu "bez troškova" (sa istim značenjem). Na ovaj način imalac mjenice nema obavezu da podigne protest u slučaju neisplate mjenice, čime se postupak naplate mjenice želi pojednostaviti, ubrzati i smanjiti troškovi naplate. Klauzulu "bez protesta" u mjenicu može unijeti trasant, sa dejstvom prema svim potpisnicima mjenice, a indosant i avalista samo sa djestvom prema onom ko ju je unio u mjenicu. Da li je mjenica sa klauzulom "bez protesta" vjerodostojna isprava


Sud može odrediti izvršenje na osnovu izvršne isprave (sudske presude ili rješenja, rješenja u upravnom postupku i sl.) i na osnovu vjerodostojne isprave. Vjerodostojnom ispravom se smatra mjenica s protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje potraživanja. Dakle, Zakon o izvršnom postupku zahtijeva da mjenica bude "s protestom" ako je on "potreban za zasnivanje potraživanja", da bi se takva mjenica smatrala vjerodostojnom.


Stoga je pitanje da li je protest potreban za zasnivanje potraživanja ukoliko je u mjenicu unesena klauzula "bez protesta", odnosno da li se mjenica sa ovom klauzulom koja nije protestirana smatra vjerodostojnom ispravom.

Stav sudova u Republici Srpskoj je da klauzula "bez protesta" oslobađa njenog imaoca obaveze da podiže protest, te da imalac mjenice u koju je unesena ovakva klauzula može pokrenuti izvršni postupak radi prinudne naplate potraživanja iz mjenice protiv njenog izdavaoca bez vršenja mjeničnog protesta. To znači da se ovakva mjenica odmah po dospjelosti podnosi sudu kao vjerodostojna isprava uz prijedlog za izvršenje i sud je kao takvu prihvata.


Nasuprot tome, pema odluci Vrhovnog suda Federacije BiH 22 01 031405 16 Spp od 5.12.2016. godine (donesenoj po zahtjevu Opštinskog suda u Mostaru za rješavanje spornog pravnog pitanja) mjenica sa klauzulom "bez protesta" ne smatra se vjerodstojnom ispravom:


"Polazeći od toga da je smisao i cilj protesta da se imaocu mjenice omogući da u izvršnom postupku potraživanja namiri ne samo od glavnog dužnika već i od ostalih regresnih - mjeničnih dužnika, a pri tom u ima u vidu da kauzula "bez protesta" različito djeluje, zavisno ko ju je unio i da bi to upravo moglo da stvara zabunu i nedoumice u postupku izvršenja, stav ovog suda je da se mjenica s klauzulom "bez protesta" ne može smatrati vjerodostojnom ispravom u smislu važećih odredaba ZIP-a."



PRIJAVITE SE NA RIJEČ PRAVNIKA