• Irena Radić

Povlačenje tužbe (uslovi, rokovi, pravne fikcije povlačenja tužbe, parnični troškovi)

Povlačenje tužbe je procesno-pravna izjava tužioca upućena sudu, kojom on izjavljuje volju da odustane od traženja pravne zaštite u pokrenutoj parnici, ali se time ne odriče definitivno traženja pravne zaštite u tom predmetu, jer tužbu može ponovo podnijeti. Dakle, povučena tužba se smatra kao da nije ni bila podnijeta i može se uvijek ponovo podnijeti.



(Ne)pristajanje tuženog na povlačenje tužbe


Zakon o parničnom postupku (dalje u tekstu: ZPP) predviđa da tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog prije nego što mu je tužba dostavljena. Ali nakon dostavljanja tužbe tuženom, povlačenje je moguće samo uz njegov pristanak. Ovo iz razloga što od momenta dostavljanja tužbe tuženom na odgovor počinje teći parnica (litispendencija), od tog momenta počinje teći rok za dostavljanje odgovora na tužbu i pretpostavlja se da je tuženi već od tog momenta akitvno uključen u postupak. Osim toga, on može imati interes da se predmetni spor pravnosnažno okonča ukoliko smatra da će tužilac izgubiti u sporu. Naime, pošto tužilac uvijek može iznova podijeti tužbu, tuženi može željeti da se njihov spor konačno riješi kako više ne bi bio u neizvijesnosti.


ZPP propisuje da je od momenta dostavljanja tužbe tuženom, pa sve do zaključenja glavne rasprave potreban pristanak tuženog za povlačenje tužbe, ali će se i njegovo ćutanje smatrati pristankom. Naime, ako se tuženi u roku od osam dana od dana obavještenja o povlačenju tužbe ne izjasni, smatraće se da je pristao na povlačenje (prećutni pristanak).


Nakon zaključenja glavne rasprave, pa do pravosnažnosti odluke kojom se okončava prvostepeni postupak, povlačenje tužbe je moguće samo uz izričiti pristanak tuženog. U ovom slučaju tuženi mora postaviti zahtjev za naknadu troškova postupka najkasnije u saglasnosti za povlačenje tužbe.


U sporovima za razvod braka tužba se može povući sve do zaključenja glavne rasprave bez pristanka tuženog, a od zaključenja glavne rasprave, pa do pravosnažnog okončanja postupka, uz pristanak tuženog.

Koji je posljednji momenat u kome tužba može biti povučena?

Do povlačenja tužbe može doći sve do pravosnažnog okončanja postupka, što znači i nakon donošenja presude, odnosno nakon što je izjavljena žalba na presudu i dok je u toku postupak po žalbi pred drugostepenim sudom.


Bez obzira na to u kojoj je fazi postupak, podnesak kojim se povlači tužba podnosi se provstepenom sudu.


Pravne fikcije povlačenja tužbe


Određene procesne radnje, ili tačnije, propuštanja tužioca, stvaraju zakonsku fikciju da je tužba povučena.


Tako, ako je tužba nerazumljiva ili ne sadrži sve što je potrebno da bi sud po njoj postupao, sud će vratiti tužbu radi ispravke ili dopune i odrediti rok za ispravku ili dopunu tužbe, koji ne može biti duži od osam dana. Ako tužilac ne pošalje sudu uređenu tužbu u ostavljenom roku, smatraće se da je tužba povučena.


Ako tužilac ne dođe na pripremno ročište, a uredno je obaviješten, smatraće se da je tužba povučena, ali tuženi ima pravo da zahtijeva da se ročište održi. Iste posljedice nastupaju i ako se tužilac ne pojavi na ročištu za glavnu raspravu (smatra se da je povukao tužbu, osim ako se tuženi upusti u raspravljanje na tom ročištu). Naime, smatra se da ako se ne pojavljuje na ročištima, tužilac nije zainteresovan za dalje vođenje postupka. Ovo je neka vrsta sankcije za nepoštovanje obaveze stranaka da pristupe sudu i da aktivno učestvuju u vlastitom sporu. Eventualni pisani podnesak tužioca kojim on predlaže da se presuda donese u njegovom odsustvu na osnovu stanja u spisu, ne može otkloniti zakonsku fikciju o povlačenju tužbe.


Ipak, zakon daje mogućnost tuženom da otkloni dejstvo ove pravne fikcije tako što će zahtijevati da se održi pripremno ročište, odnosno što će se upustiti u raspravljanje na ročištu za glavnu raspravu.


Fikcija o povlačenju tužbe neće nastupiti ako tužilac ima opravdan razlog za izostanak sa pripremnog ročišta ili ročišta za glavnu raspravu, ali o tome mora blagovremeno obavijestiti sud (prije održavanja ročišta). Naime, u slučaju kada tužilac ne pristupi na ročište, sud će provjeriti da li je uredno pozvan, odnosno ako je uredno pozvan, da li je opravdao izostanak, pa ako nađe da je izostanak opravdao, sud ne bi mogao donijeti rješenje o povlačenju tužne. Ukoliko tužilac ne opravda svoj izostanak sa ročišta prethodno (prije održavanja ročišta) pa sud donese rješenje o povlačenju tužbe, on ima mogućnost podnošenja prijedloga u pređašnje stanje (više o tome pročitajte ovdje).


Ako je sud propustio da odluči o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom, a koji su već raspravljeni, tužilac može u roku od 30 dana od prijema presude da predloži parničnom sudu da se izvrši dopuna presude. Ako tužilac ne predloži dopunu presude u propisanom roku, smatraće se da je tužba u tom dijelu povučena


Ko snosi parnične troškove u slučaju povlačenja tužbe?


Tužilac koji povuče tužbu dužan je da protivnoj stranci nadoknadi parnične troškove, osim ako je povlačenje tužbe uslijedilo poslije ispunjenja zahtjeva od strane tuženog (tada troškove snosi tuženi). Međutim, ako bi do ispunjenja došlo prije nego što je tužba dostavljena tuženom, a tužilac tužbu povuče tek kasnije (nakon dostavljanja odgovora na tužbu, na pripremnom ročištu i sl.), tužilac će biti dužan da snosi sve troškove tuženog koje je izazvao time što nije odmah po ispunjenju povukao tužbu. Dakle, u tom slučaju su troškovi koje je tuženi imao u postupku rezultat propuštanja tužioca da na vrijeme povuče tužbu, što znači da je odgovoran za ove troškove i u obavezi je da ih nadoknadi.


Ako povlačenje tužbe nije izvršeno na raspravi, zahtjev za naknadu troškova se može staviti u roku od 15 dana po prijemu rješenja o povlačenju tužbe.

Izvori:

Zakon o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" 58 /03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09, 61/13)

PRIJAVITE SE NA RIJEČ PRAVNIKA