• Irena Radić

Privremeni i povremeni poslovi

Povremene poslove karakteriše nepredvidivost i promjenjivost perioda rada, rad se obavlja sa prekidima, odnosno s vremena na vrijeme, a ne u kontinuitetu (npr. poslovi zabavljača u hotelu, poslovi redara na sportskim i kultirnim priredbama i sl.), dok su privremeni poslovi po svojoj prirodi kratkorajni i kontinuirani (recimo, akvitizerski poslovi, prodaja poljoprivrednih proizvoda na sajmovima, sjetva, branje plodova i sl.).


Ugovor o privremenim i povremenim poslovima je jedan od ugovora kojim se ne zasniva radni odnos, ali ga ipak uređuje Zakon o radu propisujući formu ovog ugovora, kategorije lica koje ga mogu zaključiti i za koje poslove.


Kad se zaključuje ugovor o privremenim i povremenim poslovima?

Zakon o radu propisuje da se ovaj ugovor zaključuje za poslove koji su "po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 90 radnih dana u kalendarskoj godini" i da "ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu".


Kada je u pitanju prvi uslov, potrebno je imati na umu da se on odnosi na određen posao/poslove koje ne traju duže od 90 dana, a ne lice koje ih obavlja. U tom smislu, ukoliko lice radi na određenim poslovima 90 dana, pa mu poslodavac ponudi novi ugovor o privremenim i povremenim poslovima za druge poslove koji su, takođe, po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 90 radnih dana u kalendarskoj godini, neće se smatrati da je poslodavac prekršio odredbe Zakona o radu.

Kada je u pitanju drugi uslov, potrebno je da to ne budu poslovi "za koje se zaključuje ugovor o radu". To znači da je potrebno da aktom o sistematizaciji radnih mjesta nije predviđeno radno mjesto za obavljanje ovih (privremenih) poslova, a ako je radno mjesto predviđeno onda se ugovor o privremenim i povremenim polovima ne može zaključiti.


Tako je u predmetu Gž2 46273/2015 od 23.4.2015. godine Okružni sud u Banjoj Luci oglasio ništavim ugovor o privremenim i povremenim poslovima koji je poslodavac zaključio sa radnicom za obavljanje poslova referenta na vagi i rad sa fiskalnom kasom, i to nakon što je iste poslove obavljala dvije godine na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme. Na osnovu toga, kao i činjnice da je radno mjesto bilo sistematizovano Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, sud je zaključio da je poslodavac imao potrebu da za obavljanje tih poslova zaključi ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, te da je zaključivanjem ugovora o privremenim i povremenim poslovima poslodavac izvršio zloupotrebu prava.


S kim se može zaključiti ugovor?


Ugovor o privremenim i povremenim poslovima može da se zaključi sa: nezaposlenom osobom, zaposlenim koji radi nepuno radno vreme (do punog radnog vremena) i sa korisnikom starosne penzije.


Pored toga, ovaj ugovor se može zaključiti i sa članom omladinske ili studentske zadruge, u skladu sa Zakonom o omladinskim zadrugama. Potrebno je da poslodavac ima zaključen ugovor sa zadrugom kojim se regulišu prava i obaveze zadrugara, zadruge i poslodavca, na osnovu koga zadruga upućuje zadrugare na obavljanje poslova kod poslodavca.


Upućeno lice (zadrugar) ima pravo na naknadu za izvršeni rad u iznosu utvrđenim opštim aktom zadruge, na zaštitu na radu, na zdravstvenu zaštitu i na penzijsko i invalidsko osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, kao i na naknadu štete koju je pretrpjelo na radu ili u vezi sa radom, a čiji je obveznik poslodavac (a ne zadruga). U pitanju je je posebna vrsta angažmana po osnovu članstva u omladisnkoj zadruzi, te se njime ne zasniva radni odnos ni kod zadruge ni kod poslodavca.

Doprinosi koji se plaćaju po ovom ugovoru?


Prema Zakonu o doprinosima, na ugovor o privremenim i povremenim poslovima koji je zaključen u skladu sa Zakonom o radu (sa nezaposlenim licem, penzionerom, licem koje je u radnom odnosu sa nepunim radnim vremenom) plaćaju se doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje (po stopi od 18,5%) i zdravstveno osiguranje (po stopi od 12%). Uplatilac doprinosa je poslodavac koji isplaćuje naknadu,a osnovicu predstavlja bruto ugovorena naknada.


Kada se ugovor o privremenim i povremenim poslovima zaključuje sa članom omladinske zadruge koji nije na redovnom školovanju, plaća se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje od 18,5%, dok ne postoji obaveza uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje. Uplatilac doprinosa u ovom slučaju je omladinska zadruga.


Kada preko omladinskih zadruga privremene i povremene poslove obavljaju lica do navršenih 26 godina života, koja su na redovnom školovanju, uplaćuju se doprinosi za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti. Uplatilac doprinosa je omladinska zadruga, stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje je 12%, a za PIO 4,5%. Pri tome se kao osnovica uzima prosječna bruto plata u Republici Srpskoj za prethodnu godinu.

Koja prava iz zdravstvenog osiguranja pripadaju ovim licima?


Prava iz zdravstvenog osiguranja su pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na naknadu plate za vrijeme bolovanja.


Međutim, prema članu 17. Zakona o zdravstvenom osiguranju, lica angažovana po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima imaju prava iz zdravstvenog osiugranja samo za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti. Dakle, ne pripada im pravo na zdravstvenu zaštitu i naknadu plate za vrijeme bolovanja, osim ukoliko je došlo do povrede na radu ili profesionalne bolesti.

Koja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja pripadaju licima koja obavljaju privremene i povremene poslove?


Na osnovu uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, lica koja su angažovana preko omladinske zadruge, ali nisu na redovnom školovanju, kao i ostala lica koja obavljaju privremene i povremene poslove (nezaposleni, lica koja rade sa nepunim radnim vremenom) u skladu sa Zakonom o radu, osigurana su na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje (kao osiguranici radnici), dok su lica koja su obavljaju privremene i povremene poslove preko omladinske zadruge do 26 godina života, ako su na redovnom školovanju, osigurana na penzijsko i invalidsko osiguranje samo za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.


Forma i sadržina ugovora o privremenim i povremenim poslovima


Ugovor se zaključuje u obaveznoj pismenoj formi.


Ugovorom se redovno predviđa vrijeme za koje radnik obavlja privremene i povremene poslove, i nakanda za njihovo obavljanje.


Kako se odredbe o radnom vremenu i odmorima odnose samo na lica u radnom odnosu, kod ugovora o privremenim i povremenim poslovima ne postoje ograničenja u pogledu radnog vremena, stoga ova lica mogu da rade i po 10 časova dnevno, i to bez sedmičnog odmora.


Pored toga, ova lica nemaju pravo na plaćeno odsustvo, niti na primanja po osnovu rada koja pripadaju radnicima (npr. naknade troškova prevoza na posao i s posla, topli obrok, dnevnicu za službena putovanja, troškovi službenog putovanja i sl.), ali se ugovorom sva navedena prava mogu posebno ugovoriti.


PRIJAVITE SE NA RIJEČ PRAVNIKA