• Irena Radić

Duži rok zastarjelosti naplate poreskih obaveza?

U skupštinskoj proceduri je Nacrt zakona o poreskom postupku Republike Srpske koji donosi značajne novine. Jedna od njih tiče se produženja roka zastarjelosti prava Poreske uprave na naplatu poreskih obaveza.

Zastarjelost utvrđivanja poreske obaveze


Naime, prema važećem Zakonu o poreskom postupku pravo Poreske uprave na utvrđivanje poreske obaveze zastarijeva za 5 godina od dana kada je zastarjelost počela da teče, odnosno od dana podnošenja poreske prijave ili dospijeća poreske obaveze, računajući od dana koji je kasnije nastupio. Isti rok zastarjelosti za utvrđivanje poreske obaveze predviđen je i Nacrtom zakona o poreskom postupku.

Zastarjelost prava na utvrđivanje poreske obaveze se prekida danom otpočinjanja postupka utvrđivanja poreske obaveze i traje neprekidno, bez obzira na dužinu trajanja upravnog postupka, upravnog spora ili drugih postupaka čiji ishod može biti ponavljanje prvostepenog postupka utvrđivanja poreske obaveze rješenjem Poreske uprave. Prekid zastarjelosti ima za posljedicu da zastarjelost počinje da teče ispočetka, a vrijeme koje je proteklo prije prekida se ne računa u predviđeni rok zastarjelosti. Dakle, po okončanju navedenih postupaka, zastarijevanje počinje iznova da teče.


Zastarjelost naplate utvrđene poreske obaveze

Razlika u odnosu na važeći Zakon postoji kod zastarjelosti prava Poreske uprave na naplatu utvrđene poreske obaveze. Naime, prema važećem Zakonu o poreskom postupku, Poreska uprava mođe naplatiti utvrđenu poresku obavezu prinudno ili sudskim putem u roku od 3 godine od dana dospjelosti za plaćanje prijavljene poreske obaveze ili izvršnosti rješenja za plaćanje poreza. Međutim, preduzimanjem radnji protiv poreskog dužnika koje imaju za cilj utvrđivanu i naplatu poreza, rok zastarjelosti se prekida, pa bi se na taj način rok zastarjelosti mogao produžiti neograničeno. Stoga je zakonodavac predvidio i tzv. apsolutnu zastarjelost prava na naplatu poreza i sporednih poreskih davanja, koja nastupa u svakom slučaju istekom roka od 6 godina od dana dospjelosti za plaćanje prijavljene poreske obaveze ili izvršnosti rješenja za plaćanje. Dakle, kada protekne 6 godina od dana kada je zastarjelost prvi put počela teći, zastarjelost prava na naplatu poreza nastupa bez obzira na prekid ili zastoj zastare.

Međutim, prema Nacrtu zakona o poreskom postupku, utvrđen je samo apsolutni rok zastarjelosti i to u trajanju od 10 godina:


"Utvrđena obaveza može se naplatiti prinudno ili sudskim putem u roku od deset godina od dana izvršnosti prijavljene poreske obaveze, odnosno od dana pravosnažnosti rješenja o plaćanju poreskih obaveza."

Uračunavanje


U vrijeme zastarjelosti računa se i vrijeme koje je proteklo u korist prethodnika poreskog obveznika, odnosno prethodnika lica odgovornog za obaveze poreskog obveznika ili prethodnika obveznika povrata poreske obaveze.


Pravne posljedice zastare


U građanskopravnim odnosima (npr. odnosima iz ugovora o kupoprodaji, zajmu, zakupu i sl.) nastupanjem zastare pravna obaveza dužnika je postala neutuživa, odnosno pretvorila se u naturalnu obligaciju. Međutim, iako je povjerilac zastarom izgubio pravo na sudsku zaštitu, ne smatra se da je njegovo potraživanje prestalo da postoji. To znači da ako dužnik ispuni zastarjelu obavezu (ne znajući da je zastarjela) neće se smatrati da je platio nedugovano, te ne bi mogao tražiti povrat onoga što je platio po osnovu zastarjele obaveze.


Međutim, pravne posljedice zastare poreza su bitno drugačije. Naime, zastarjela poreska obaveza ne predstavlja prirodnu (naturalnu) obligaciju, odnosno ukoliko poreski dužnik plati zastarjelu poresku obavezu smatraće se da je platio nedugovano, te mu se mora priznati pravo na povrat plaćenog. U prilog tome ide činjenica da Poreska uprava po službenoj dužnosti otpisuje zastarjele poreske obaveze, što znači da je nastupanjem zastare pravo Poreske uprave u cjelosti prestalo da postoji (ne samo ovlaštenje da se pravo ostavaruje prinudnim, odnosno sudskim putem), a prestankom prava jedne strane prestaje i obaveza druge. To samo potvrđuje da bi se u slučaju plaćanja takve obaveze zaista radilo o plaćanju nedugovanog.


Prigovor zastare?


U građanskopravnim odnosima, ukoliko povjerilac podnese tužbu kojom zahtijeva da sud obaveže dužnika da ispuni svoju obavezu, sud neće voditi računa po službenoj dužnosti o tome da li je takva obaveza zastarjela ili nije. Stoga dužnik mora istaći prigovor zastare ukoliko želi da odbije tužbeni zahtjev. Dakle, u građanskopravnim odnosima, dužnik je taj koji se mora pozvati na zastaru da bi sud odbio tužbeni zahtjev koji se odnosi na zastarjelo potraživanje.


Nasuprot tome, u poreskopravnim odnosima, Poreska uprava vodi računa o zastarjelosti po službenoj dužnosti, a ukoliko utvrdi da je nastupila zastarjelost određenih obaveza, Poreska uprava ih otpisuje. Jednako i sud, kada ispituje zakonitost osporenog upravnog akta nije vezan razlozima tužbe, što znači da bi sam trebalo da uzme u obzir zastaru i kada nije istaknuta u tužbi.


Isključenje zastare


Izuzetno od rokova zastarjelosti, pravo Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ne zastarijeva.

PRIJAVITE SE NA RIJEČ PRAVNIKA